Tegucigalpa (Distrito Central)
Tegucigalpa je glavni i najveći grad Hondurasa, njegovo privredno i kulturno središte. Godine 2006. grad je imao 872.403, a šire gradsko područje 1.682.725 stanovnika.
U gradskom središtu nalazi se katedrala. Tegucigalpa ima brojne institute, nacionalni muzej, tekstilnu, prehrambenu i drvnu industriju. Cestovno je čvorište bez željezničke veze. Ima i međunarodnu zračnu luku, Aeropuerto Internacional Toncontín.
Tegucigalpu su osnovali španjolski doseljenici 29. 11. 1578. Grad su nazvali "Real Villa de San Miguel de Heredia de Tegucigalpa" Ime Tegucigalpa dolazi iz jezika Indijanaca Maja i znači "Srebrna planina". Grad je osnovan na nalazištu rude srebra i bio je značajno rudarsko središte. Nalazište srebra je glavni čimbenik španjolskog naseljavanja Hondurasa.
Honduras je nezavisnost proglasio 1821., ali je između 1823. i 1838. bio dio Federalnih Republika Srednje Amerike. Honduras je u početku više puta selio glavni grad između Tegucigalpe i grada Comayagua, a od 1880. je glavni grad za stalno ostao u Tegucigalpi.
Grad je bio relativno mali do 1970. kad u Hondurasu jača industrijalizacija i dolazi mnogo doseljenika iz seoskih krajeva. Kasnije se grad širi i nastaju nove četvrti uz postojeću kolonijalnu jezgru. 1998. je grad pogodio uragan Mitch. Grad je bio poplavljen i doživio velike štete.
U gradskom središtu nalazi se katedrala. Tegucigalpa ima brojne institute, nacionalni muzej, tekstilnu, prehrambenu i drvnu industriju. Cestovno je čvorište bez željezničke veze. Ima i međunarodnu zračnu luku, Aeropuerto Internacional Toncontín.
Tegucigalpu su osnovali španjolski doseljenici 29. 11. 1578. Grad su nazvali "Real Villa de San Miguel de Heredia de Tegucigalpa" Ime Tegucigalpa dolazi iz jezika Indijanaca Maja i znači "Srebrna planina". Grad je osnovan na nalazištu rude srebra i bio je značajno rudarsko središte. Nalazište srebra je glavni čimbenik španjolskog naseljavanja Hondurasa.
Honduras je nezavisnost proglasio 1821., ali je između 1823. i 1838. bio dio Federalnih Republika Srednje Amerike. Honduras je u početku više puta selio glavni grad između Tegucigalpe i grada Comayagua, a od 1880. je glavni grad za stalno ostao u Tegucigalpi.
Grad je bio relativno mali do 1970. kad u Hondurasu jača industrijalizacija i dolazi mnogo doseljenika iz seoskih krajeva. Kasnije se grad širi i nastaju nove četvrti uz postojeću kolonijalnu jezgru. 1998. je grad pogodio uragan Mitch. Grad je bio poplavljen i doživio velike štete.
Zemljovid - Tegucigalpa (Distrito Central)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Honduras
 |
 |
| Zastava Hondurasa | |
Prije dolaska bijelaca područje Hondurasa je dio područja srednjoameričkih indijanskih kultura. U njegovu zapadnom dijelu razvijala se kultura Maja. Kristofor Kolumbo se iskrcao na njegovu obalu 1502. i dao mu ime honduras (španj. dubine), prema dubokoj vodi uz obalu. Španjolski osvajači pod vodstvom Cortesa dolaze 1524. Od tada do 1821. Honduras pripada Španjolskoj. Kratko vrijeme je u sastavu Ujedinjenih država Srednje Amerike. Raspadom Unije 1840. postaje samostalan.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| HNL | Honduraška lempira (Honduran lempira) | L | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| ES | Španjolski jezik (Spanish language) |